Projekt se odnosi na unaprjeđenje socijalne infrastrukture u smislu rekonstrukcije, preuređenja i opremanja sa svrhom provođenja procesa deinstitucionalizacije, procesa prevencije institucionalizacije te razvoja mreže izvaninstitucijskih usluga i službi podrške u zajednici. Očekuje se rekonstrukcija / opremanje 36 infrastrukturnih jedinica.
Više
Preambula Konvencije o pravima djeteta navodi da dijete, kako bi potpuno i skladno razvilo svoju osobnost, treba rasti u obiteljskom okruženju, u ozračju sreće, ljubavi i razumijevanja. Dijete kojem je privremeno ili trajno uskraćeno obiteljsko okruženje ili koje zbog vlastite dobrobiti ne smije ostati u obiteljskom okruženju, ima pravo na posebnu zaštitu i pomoć države (Konvencija o pravima djeteta, Članak 20.). Previđena zaštita i pomoć države dugo se svodila na puko odrastanje u domovima za djecu uz osigurano zadovoljavanje uglavnom samo najosnovnijih potreba. Mnoga istraživanja i studije ukazala su da je smještanje djece u institucije najmanje dobro rješenje za njih. Institucionalna skrb pojačava diskriminaciju ove djece izdvajajući ih iz zajednice što ima dugotrajne negativne posljedice kako za djecu, tako i za društvo u cjelini. Stoga se razvijaju alternativni, izvaninstitucijski oblici skrbi kojima se želi osigurati odrastanje djece u zajednici nasuprot institucije. Republika Hrvatska prati trendove razvoja te je pokrenula reformske promjene. U Zakon o socijalnim uslugama uvrštene su izvaninstitucijske usluge i donesen je Plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba u RH 2011. - 2016. (2018.) kojima se proces intenzivirao. Dom je izradio Individualni plan transformacije u suradnji sa nadležnim Ministarstvom za demografiju obitelj, mlade i socijalnu politiku. Tim planom određen je smjer daljnjeg razvoja institucije kroz pružanje lepeze socijalnih usluga. Njegov temelj je deinstitucionalizacija i prevencija institucionalizacije djece i mladih te je ovaj projekt izvrsna potpora implementaciji Individualnog plana transformacije u širenju mreže socijalnih usluga na području Splitsko-dalmatinske županije čime će predviđene socijalne usluge biti kvalitetnije i dostupnije krajnjim korisnicima.
Više
Prema Zakonu o socijalnoj skrbi („Narodne novine“157/13) poludnevni i cjelodnevni boravak usluge su skrbi u lokalnoj zajednici i smatraju se izvaninstitucijskim uslugama. Poludnevni boravak za djecu školskog uzrasta provodi više od 25 godina se u Domu za djecu Maestral u Splitu, uključujući i Podružnicu Miljenko i Dobrila u Kaštel Lukšiću. Pokazatelji uspješnosti su školske ocjene, povratne informacije (zadovoljstvo) djece i roditelja, informacije od djelatnika CZSS, učitelja, nastavnika, profesora i stručnih suradnika škola. Govore u prilog učinkovitosti poludnevnog boravka kao potrebi za podizanjem kvalitete ove usluge. Prednost programa je to što omogućuje pravodobno interveniranje u svakom pojedinom slučaju i pružanje kontinuirane stručne pomoći djetetu i njegovoj obitelji u prevladavanju poteškoća, a bez izdvajanja djeteta iz njegovog socijalnog okruženja.
Više
Usluga savjetovanja i pomaganja pruža se u Obiteljskom savjetovalištu i putem Mobilnog tima. Stručni djelatnici koji rade na pružanju ove usluge su psihologinja i socijalna radnica. Savjetovanje je oblik pomoći koja omogućava ljudima da unesu promijene u svoje osjećaje, misli i ponašanja te da žive kvalitetnije, bolje, zdravije, sretnije i zadovoljnije. Podrazumijeva pomoć, podršku, savjet, informacije i edukaciju obiteljima i pojedincima. Važno je za naglasiti kako se savjetovanje ne koristi samo u slučajevima kada je obitelj u krizi, riziku ili problemu, već i kad obitelj želi rasti i podići kvalitetu svog života, a sve uz pomoć stručnjaka i zagarantiranu anonimnost.
Više
Imamo višegodišnje iskustvo u provođenju savjetodavnih suportivnih radionica za roditelje korisnika. Motivirani osobnim iskustvom kako se veliki broj djece upravo vraća u svoje biološke obitelji, kako su im roditeljske vještine smanjene te kako su u puno prilika kontakti između djece i roditelja prepuni nesnalaženja, nekompetentnosti, manjka osnovnih roditeljskih vještina želja nam je osnažiti roditelje u tom smislu.
Više
Uzimajući u obzir posljedice koje boravak u instituciji (makar na „samo“ nekoliko mjeseci) ostavlja na cjelokupni razvoj djeteta, neminovno se nameće zaključak da proces deinstitucionalizacije nužno treba uključivati i djelotvorne programe koji će biti usmjereni na pomaganje roditeljima u obavljanju njihove roditeljske uloge kako ne bi došlo do izdvajanja djece, jer jednom kada dijete „uđe u dom“ vrijeme koje je potrebno da se ponovo smjesti u obitelj (vlastitu ili zamjensku) traje više mjeseci, nekad i godina.
Više
Za djecu u najranijoj životnoj dobi izuzetno je važno osigurati skrb na način da se manji broj osoba kontinuirano brine za dijete. Naime, da bi se dijete razvilo u zdravo ljudsko biće, mora u najranijim godinama razvoja razviti odnos privrženosti sa odraslom osobom koja je brižna i zaštitnička i koja pruža povjerenje i sigurnost sustavnim zadovoljavanjem potreba djeteta u duljem vremenskom periodu. Kako je to teško ostvariti u ustanovama za djecu takav smještaj treba nužno izbjegavati u ovoj životnoj fazi djece. Naime o tome kolike su teške posljedice odrastanja u instituciji, posebno za djecu najmlađe dobi, dobro je dokumentirano većim brojem istraživanja. Najmlađi koji svoje prve mjesece i godine života provedu u institucijama (domovima i bolnicama) odnosno bez individualizirane tople skrbi jedne ili dvije odrasle osobe, u velikoj su opasnosti da razviju poremećaje u emocionalnom i socijalnom razvoju, da zaostanu u senzorno-motornom, spoznajnom te osobito govornom razvoju i da pretrpe znatne, po nekima i nepopravljive štete u razvoju živčanog sustava.
Više